FOTO / Kako izgleda kamp u kojem se britanski vojnici pripremaju za rat s Rusijom

Elitne postrojbe kampiraju na snijegu pri temperaturama ispod minus 20 stupnjeva Celzija. Obuku završavaju skakanjem u rupe u ledu, nakon čega, prije nego što ih izvuku iz ledene vode, viču svoje ime, čin i identifikacijski broj. Zatim se valjaju po snijegu, popiju gutljaj ruma i nazdrave kralju Charlesu III.

Britanska obuka u ekstremnim vremenskim uvjetima na tom području seže još u doba Hladnog rata, no Kamp Viking - vojni objekt u Skjoldu na sjeveru Norveške - nov je i sve se više širi. Otvoren je 2023., nakon ruske invazije punih razmjera na Ukrajinu, a ovog proljeća trebao bi dosegnuti vrhunac s 1.500 pripadnika, dok se iduće godine očekuje njih 2.000. Velika Britanija “u biti udvostručuje” broj svojih kraljevskih marinaca u Norveškoj tijekom tri godine, rekla je ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper u intervjuu za POLITICO.

Vježbe odražavaju misije koje bi postrojbe provodile ako bi se aktivirao NATO-ov Članak 5 o kolektivnoj obrani — što odražava stvarnost da “više nismo u miru”, rekao je brigadir Jaimie Norman, zapovjednik britanskih komandnih snaga, tijekom posjeta lokaciji s Cooper i njezinim norveškim kolegom Espenom Barthom Eideom u četvrtak. “Vidimo se na kontinuumu koji na jednom kraju ima rat, a na drugom mir, i mi smo negdje na tom kontinuumu.”

No to je samo jedna hemisfera Arktika. Na drugoj strani američki predsjednik Donald Trump potiče sasvim drukčiju krizu inzistiranjem na preuzimanju vlasništva nad Grenlandom.

Rizici koji povezuju ta dva područja - čije su brodske rute prometnije nego ikad zbog ruskih i kineskih plovila, kako se polarne ledene kape tope - slični su, iako manje neposredni za Grenland nego za Norvešku. Ipak, Grenland zaokuplja golemu globalnu pozornost.

Nije stoga čudno da je Eide, dočekujući Cooper nakon što je proveo dva dana u Ukrajini, požalio što se ne mogu više usredotočiti na Ukrajinu, a “manje na druge stvari”.

Trump im, međutim, nije ostavio drugu mogućnost.

Aktiviranje "Arktičke straže"

Odgovor Cooper i Eidea jest javna podrška ideji NATO-ove misije “Arctic Sentry” (Arktička straža), oblika vojne suradnje čiji je cilj suprotstaviti se ruskim prijetnjama - uz istodobno uvjeravanje Trumpa u europsku predanost toj regiji.

Pojedinosti misije - uključujući broj vojnika te bi li obuhvaćala kopnene, pomorske ili zračne snage - zasad su nejasne.

To bi moglo značiti da se vježbe poput onih u sjevernoj Norveškoj provode i na Grenlandu, kao i na okolnim pomorskim rutama. U sjevernoj Europi zabilježen je porast tzv. flota u sjeni koje prevoze naftu pod sankcijama, kao i navodne sabotaže komunikacijskih kabela.

No, kao i u mnogim drugim pitanjima, tek treba vidjeti hoće li Trump obratiti pozornost. Cooperina intervencija uslijedila je dan nakon što se američki potpredsjednik JD Vance sastao s danskim i grenlandskim predstavnicima u Bijeloj kući, usred rastućih napetosti zbog Trumpovih ponovljenih izjava da namjerava preuzeti kontrolu nad Grenlandom.

Poruka Cooper Trumpu - i svima ostalima - bila je da ne postoji stvarna podjela između istočnog i zapadnog Arktika. “Sigurnost Arktika je međusobno povezana”, rekla je, navodeći rusku sjevernu flotu, flotu u sjeni, naftne tankere, nemilitarna sredstva, špijunske brodove i prijetnje podmorskim kabelima.

“Pogledajte kartu Arktika i morske prolaze”, dodala je. “Ne možete promatrati jedan dio arktičke sigurnosti zasebno, jer je cijela poanta arktičke sigurnosti u tome da ona utječe na našu transatlantsku sigurnost u cjelini.

“Dio ruske prijetnje dolazi kroz njihovu Sjevernu flotu i dalje u Atlantik. To je transatlantska prijetnja. Tu je jasno da se ne možete jednostavno vratiti na obranu Europe same za sebe.”

Ipak, u dijelovima Britanije i Europe ima mnogo onih koji strahuju da Trump upravo to traži - da se Europa sama pobrine za vlastitu obranu. Europski saveznici već dugo pokušavaju ishoditi od američkog predsjednika jasne obveze prema Ukrajini.

Tračak te frustracije vidljiv je i kod Eidea, koji je želio naglasiti da je prijetnja na njegovom dijelu Arktika neposrednija.

“Odmah istočno od naše istočne granice nalazi se poluotok Kola i Murmansk”, rekao je, stojeći na snježnoj uzvisini. “To područje ima najveću koncentraciju nuklearnog oružja na svijetu - i posebno rusku sposobnost drugog udara. Njima je potreban pristup otvorenim oceanima, a u ratnoj situaciji mi ne želimo da taj pristup imaju.”

Dodao je: “Ako dođe do krize, ovo će područje vrlo brzo postati središte zbivanja zbog važnosti ruskih nuklearnih sposobnosti, podmorničkih baza i slično. U vrlo kratkom vremenu može prijeći iz niske napetosti u samo središte sukoba. Zato moramo planirati brzo pojačavanje snaga, brzo podizanje razine spremnosti i stalnu vojnu prisutnost pritiska u ovom području.”

Upravljanje tim balansiranjem između odvraćanja i umirivanja Trumpa iznimno je zahtjevno. Rachel Ellehuus, glavna direktorica nestranačkog think tanka za vanjsku politiku RUSI i bivša američka predstavnica pri NATO-u, rekla je: “Želite poslati poruku solidarnosti, prisutnosti i angažmana te pokazati da Europa preuzima odgovornost za navodnu rusku i kinesku prijetnju u i oko Grenlanda.

“No ne želite izazivati Sjedinjene Države ili signalizirati da tražite neku vrstu sukoba.”

Možda je zbog toga, smatra Ellehuus, i sam NATO suzdržan. “Jedini glas koji je prilično tih jest glas NATO-a”, rekla je. “Prilično je neobično da Mark Rutte nije dao izjavu glavnog tajnika kojom bi izrazio solidarnost s Danskom i naglasio da se sve sigurnosne zabrinutosti koje Sjedinjene Države možda imaju mogu legitimno rješavati kroz NATO, s obzirom na to da su i Danska i Grenland članovi, a njihovi teritoriji obuhvaćeni jamstvom iz Članka 5.

“Mislim da to ima posljedice za vjerodostojnost Saveza i da bismo mogli svjedočiti jačanju prakse u kojoj se saveznici okreću bilateralnim ili regionalnim odnosima kako bi zadovoljili svoje sigurnosne potrebe, umjesto da se oslanjaju na multinacionalne saveze poput NATO-a.”

Novo doba

Podsjetnik na to koliko se brzo multilateralizam mijenja visi na zidu knjižnice u šarmantnom, ružičasto-bijelom britanskom veleposlanstvu u Helsinkiju.

Fotografija iz srpnja 1975. prikazuje britanskog premijera Harolda Wilsona u vrtu veleposlanstva s američkim predsjednikom Geraldom Fordom, Henryjem Kissingerom i drugima, uoči potpisivanja Helsinških sporazuma. Taj je sporazum, koji je naglašavao prava suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, bio dio procesa koji je vodio kraju Hladnog rata.

Preko puta, u Helsinkiju, nalazi se utvrdi nalik američko veleposlanstvo — gdje je danas Trump jedan od onih koji odlučuju o pitanjima teritorijalne cjelovitosti. Osim svojih ambicija prema Grenlandu, predsjednik je nedavno izjavio da NATO “ne bi bio učinkovita sila ili sredstvo odvraćanja” bez američke vojne moći te da mu međunarodno pravo nije potrebno.

"NATO je jači nego ikad"

Britanija i mnogi njezini saveznici nerado prihvaćaju bilo kakve naznake pukotina unutar Saveza. Upitana od POLITICO-a je li NATO u krizi, finska ministrica vanjskih poslova Elisa Valtonen inzistirala je: “NATO je jači nego ikad.”

I Cooper je rekla da je NATO “iznimno snažan” te ustvrdila da su oni koji Trumpovu administraciju opisuju kao destabilizirajuću previše pojednostavljeni. Ukazala je na ulogu Marca Rubija, tradicionalnijeg republikanca od Trumpa, s kojim su Europljani lakše surađivali, kao i na rad na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, suradnju unutar obavještajnog saveza “Pet očiju” te plan za Gazu, u čijoj je izradi velikim dijelom sudjelovao SAD.

“Naravno da svi vide kako ova administracija djeluje drukčije”, rekla je, ali “u svakom razgovoru koji sam imala s Rubiom postojala je vrlo snažna predanost NATO-u”. Plan za Gazu, dodala je znakovito, “zapravo se temeljio na međunarodnom pravu i okviru UN-a”.

No jedan britanski dužnosnik, koji nije bio ovlašten javno govoriti, rekao je da postoje tri škole mišljenja o Trumpovim izjavama o Grenlandu. Prva je da je predsjednik doista zabrinut zbog sigurnosnih prijetnji Arktiku; druga da traži poslovne prilike.

A treća je, kako je rekao, da “on na kraju jednostavno želi uzeti Grenland… želi samo učiniti Ameriku većom”.